Hren je od davnina prisutna u mnogim baštama i kuhinjama, prepoznatljiv po svom intenzivnom, oštrom okusu koji budi sva čula. Međutim, osim što je koristan kao začin, hren skriva mnogo više od svog ljutog korijena. Ima brojne zdravstvene koristi, kao i fascinantne karakteristike koje ga čine zanimljivim za uzgajanje. U 2021. godini proglašen je za ljekovitu biljku godine. Svojim ljekovitim svojstvima, raznolikošću vrsta i sposobnošću da bude dekorativan, ova biljka nudi brojne prednosti. Uz pravilnu njegu i odgovarajuće uslove za rast, može postati koristan i ukusan dodatak svakoj bašti.
Izuzetno ljekoviti, ali nisu svi ljekoviti
Pripada istoj porodici biljaka kao i kupus, kelj i brokula – porodici krstaša/kupusnjača. Sadrži materije koje djeluju antibakterijski i protuupalno, daju prepoznatljivu ljutinu i ljekovita svojstva. U tradicionalnoj medicini se koristi za poboljšanje disajnih organa, za iskašljavanje i kod sinusitisa, Postoji skoro tri desetine vrsta hrena, a nisu sve jestive. Neke se uzgajaju kao dekorativne biljke. Visoki, krupni i zeleni listovi su odlična pozadina na kojoj do izražaja dolazi ljepota cvjetnica.
Nezahtjevno povrće koje se lako razmnožava
Za razliku od mnogih povrća, hren nije previše zahtjevan, ali i dalje ima svoje specifične potrebe kada je riječ o uslovima za rast. Na prvu, može se činiti da je vrlo jednostavan za uzgoj, ali pravi uvjeti mogu značajno utjecati na kvalitetu korijena. Obezbijedite mu lokaciju koja je osunčana i pazite da nivo podzemne vode nije visok, najmanje do 1,5 m. Zemljište treba da je neutralno do blago kiselo, pjeskovito ili ilovasto. Sadite ga u nekom dijelu bašte, voćnjaka ili dvorišta gdje vama i drugim biljkama neće smetati, jer je veoma sklon širenju. Izuzetno dobro raste kada se prihranjuje biljnim hranivima, posebno kompostom ili humusom. U sušnom periodu treba ga zalijevati.
Najlakši način razmnožavanja hrena je reznicama korijena. Sadnju hrena najbolje je raditi tokom proljeće, između marta i aprila. Savršena je za sve koji žele ući u svijet uzgajanja povrća s nečim posebnim, ali i nezahtjevnim, hrenom! Preporučuje se da se reznice pripreme tako da se gornja trećina korijena odreže, a donje dvije trećine posade u zemlju. Korijen se stavlja u rupu duboku od 10 do najviše oko 30 cm, a nakon sadnje preporučuje se prihrana s malo đubriva.
Foto: Pixabay
Comments are closed