Da li solarni paneli ugrožavaju poljoprivredu u BiH? Saznajte kako solarne elektrane utiču na zemljište i koje je rješenje, agrovoltaika.

Možemo li obnoviti izgubljenu plodnu zemlju? Ne tako lako. A upravo je sada gubimo tiho, ali brzo. Sve više parcela pretvara se u solarne elektrane, često bez šireg promišljanja o dugoročnim posljedicama. Ako ne spojimo obnovljivu energiju s pametnim prostornim planiranjem, mogli bismo izgubiti ono najvažnije, zemlju koja nas hrani.

Borba za čistu energiju je neupitno važna, ali u Bosni i Hercegovini sve češće gledamo na plodno zemljište kao na teren za postavljanje panela. Posebno su na udaru osunčane parcele koje su idealne za poljoprivrednu proizvodnju. Na prvi pogled, zelena energija donosi napredak, ali da li se time ne gubi nešto dragocjenije, zemlja koja nas hrani? Pogledajmo zašto solarni paneli mogu ugroziti poljoprivredne površine i šta to znači za našu budućnost.

Gubitak plodnog zemljišta

Jedan resurs koji ne možemo vratiti je plodna zemlja koja postaje sve rjeđi resurs. Umjesto da ga koristimo za uzgoj hrane, mnoge parcele se pretvaraju u solarne fabrike koje zauzimaju velike površine, trajno ga čineći neupotrebljivim za poljoprivredu. Time direktno ugrožavamo lokalnu proizvodnju hrane i sigurnost snabdijevanja.

Instalacija panela podrazumjeva uklanjanje biljnog pokrova i intenzivnu, tešku mehanizaciju. Zemljište postaje sabijeno, siromašno vlagom i hranljivim materijama, što ga čini nepogodnim za buduće poljoprivredne aktivnosti. Čak i uklanjanjem panela za nekoliko decenija, zemljište neće biti isto. Degradacija koja nastane ima velike posledice.

Na udaru solarnih panela je i bioraznolikost, jer poljoprivredno zemljište nije samo mjesto gdje uzgajamo biljke. To je dom mnogim vrstama, od pčela i leptira do ptica. Solarni paneli i ograde prekidaju prirodne tokove života i migracije, što vodi do pada bioraznolikosti i narušavanja ekosistema. Ako se paneli ne održavaju kako treba, raste opasnost od njih. Kod starijih modela može doći do zagađenja teškim metalima.

Ko profitira, a ko gubi? Dok investitori broje kilovate i subvencije, mali poljoprivrednici ostaju bez resursa za rad. Mlade porodice koje žele ostati na selu sve teže pronalaze zemljište za uzgoj hrane. Industrijski solarni parkovi mijenjaju lice sela i to ne uvijek na bolje.

Mogu li solarni paneli i poljoprivreda da funkcionišu zajedno?

Iako djeluje kao suprotnost, postoje modeli koji kombinuju proizvodnju solarne energije i održivu poljoprivredu na istom zemljištu tzv. agrovoltaika. Ovaj pristup dvostruke namjene nudi višestruke prednosti. Postavljanjem solarnih panela iznad ili između usjeva, poljoprivrednici mogu proizvesti obnovljivu energiju bez žrtvovanja obradivog zemljišta. Djelomična sjena koju pružaju paneli može pomoći u smanjenju toplotnog stresa na biljke, smanjenju isparavanja vode iz zemljišta i stvaranju stabilnije mikroklime, što je posebno korisno u vrućim ili sušnim regijama. Istovremeno, proizvedena energija može snabdijevati poljoprivredna imanja električnom energijom ili se prodavati natrag u mrežu, nudeći dodatni tok prihoda. Sveukupno, agrovoltaika povećava efikasnost korištenja zemljišta, podržava održive poljoprivredne prakse i doprinosi smanjenju emisija stakleničkih gasova.

Kupite kafu ako želite još korisnih priča o prirodi, ekologiji i održivom životu pratite terraviva.ba i podržite moj rad.

Foto: Freepik