Veganska poljoprivreda sve je popularnija, kako među uzgajivačima, tako i među potrošačima. Ova metoda uzgoja biljaka temelji se na korištenju isključivo biljnih resursa, bez upotrebe životinjskih proizvoda. Ako ste zainteresirani uzgoj biljaka bez korištenja životinjskih sastojaka, veganska poljoprivreda može biti pravi izbor za vas.

Šta je potrebno poštovati?

Ključ je u zemljište koje mora biti dovoljno plodno kako bi biljke mogle rasti. Idealno zemljište je ono koje sadrži hranjive materije koje su 100% biološki dostupne biljkama. Također, važno je koristiti biljne nutrijente koji su certifikivona kao veganski, kako bi se osigurala proizvodnja bez životinjskih sastojaka. U tom smislu, potrebno je paziti na svaki aspekt proizvodnje, od kvalitete zemljišta do izbora hranjivih materija.

Zemljište bogato korisnim mikroorganizmima poput bakterija i gljivica idealno je za vegansku poljoprivredu. Ovi mikrobi razgrađuju hranjive materije u oblik koji biljke mogu lako usvajati kroz svoje korijenje. Među korisnim mikroorganizmima su cijanobakterije, Trichoderma, Pseudomonas i mnoge vrste Actinobacteria i Bacillus. Ovi mikrobi pomažu u razgradnji mrtve organskih ostataka, što poboljšava usvajanje hranjivih tvari. Zdravo zemljište zahtijeva minimalne dodatke nutrijenata i sposobno je preraditi što veći broj hranjivih materija. Ako se odlučite za dodatno obogaćivanje zemljište, koristite certifikovane veganske proizvode. Osim toga, važno je održavati optimalne uslove za mikroorganizme u zemljištu, kao što su pravilna pH vrijednost i dobra aeracija.

Kako održati zemljište u dobrom stanju?

Za uspješan veganski uzgoj, važno je održavati pH vrijednost zemljišta iznad 5,5, jer niže vrijednosti otežavaju apsorpciju biljnih hraniva. Dobra aeracija zemljišta je ključna za opstanak i razmnožavanje mikroba. Aeracija omogućuje bolju ventilaciju, zadržavanje vode, rahlost zemljišta, kao i efikasnije uzimanje vode i hraniva od strane biljaka.

Veganska poljoprivreda koristi mnoge tehnike koje se poklapaju s praksama organske poljoprivrede, kao što su pokrovni usjevi i izbjegavanje sintetičkih pesticida i gnojiva. Međutim, ono što je razlikuje od organske poljoprivrede je izbjegavanje upotrebe prirodnih đubriva životinjskog porijekla, poput stajnjaka i koštanog brašna. Ovaj vid poljoprivrede se sve više prepoznaje kao održiva metoda uzgoja koja doprinosi zaštiti prirode i smanjenju zavisnosti o stočarstvu. Iako se ne može smatrati jedinom održivom opcijom, zagovornici vjeruju da ona može imati značajan utjecaj na klimatske promjene i sigurnost hrane.

Foto: Freepik