Iako ulična rasvjeta donosi brojne prednosti poput veće sigurnosti i udobnosti, njezin negativni utjecaj na prirodu postaje sve ozbiljniji. Svjetlosno zagađenje ometa prirodni ritam dana i noći, negativno djeluje na mnoge životinjske vrste i biljni svijet. Umjetno svjetlo, posebno ono koje dolazi iz ulične rasvjete, remeti ekosisteme i ugrožava poljoprivrednu proizvodnju.

Negativna strana osvjetljenja gradova

1. Ugroženi oprašivači

Svjetlosno zagađenje ima značajan utjecaj na mnoge organizme, posebno insekte oprašivače, koji su ključni za proizvodnju hrane. Insekti, poput pčela, leptira i drugih oprašivača, često su privučeni umjetnim svjetlom, što im remeti prirodni ciklus, iscrpljuje ih i izlaže predatorima. LED svjetla, koja emitiraju plavu svjetlost, privlače gotovo dvostruko više insekata nego starije natrijske lampe, što dodatno povećava rizik za ove organizme. Količina oprašivača na poljoprivrednim površinama opada, što izravno ugrožava kvalitet i količinu prinosa usjeva.

2. Svjetlosno zagađenje i poljoprivreda

Svjetlosno zagađenje ima ozbiljan uticaj na poljoprivredu, jer ometa djelotvornost oprašivanja, što je ključno za većinu biljnih vrsta. Istraživanje na Novom Zelandu pokazalo je da biljke izložene svjetlu privlače 62 % manje oprašivača nego one koje rastu u prirodnom mraku. Uz to, svjetlost može čak promijeniti vrstu oprašivača koji posjećuju biljke, što može dovesti do smanjenja kvalitete i količine plodova. Ove promjene u ponašanju oprašivača mogu imati dugoročne posljedice za poljoprivredu, povećavajući potrebu za dodatnim hemijskim tretmanima i smanjujući prinos hrane.

Svjetlosno zagađenje predstavlja ozbiljan izazov za ekosisteme i poljoprivredu. Umjetno svjetlo, iako nužno za urbani život, negativno djeluje na biološke procese i smanjuje efikasnost oprašivanja. Da bi se ublažili ovi negativni efekti, potrebno je ugraditi održivija rješenja u urbanim i ruralnim sredinama. Korisno bi bilo koristiti rasvjetu koja je manje štetna za prirodu, poput žutih LED svjetala, te smanjiti svjetlosne izvore u vremenu kada nisu potrebni. Time bi se smanjio negativni utjecaj na ekosisteme i osigurala bolja ravnoteža između ljudskih potreba i očuvanja prirodnog svijeta.

Foto: Ranka Vojnović