Rezidba voćaka ključna je praksa koja utječe na zdravlje i produktivnost stabala. Kada se izvodi pravilno omogućava bolje prozračivanje i osvjetljenost krošnje, dok istovremeno smanjuje rizik od bolesti. Prilikom planiranja rezidbe, važno je razumjeti različite tipove rezidbe i njihove ciljeve, jer uklanjanje dijelova stabla može biti stresno za biljku.
Šta, kad i kako režemo?
Kada pristupamo rezidbi voćnih stabala moramo znati odgovore na pitanja koja trebamo sami sebi postaviti. Koliko godina ima stablo? Da li plodonosi ili ne? U kakvom je stanju? Koji je cilj rezidbe, odnosno šta želimo postići rezidbom? U koje doba godine obavljamo ovaj zahtjevan posao?
U ovom tekstu ćemo se baviti samo rezidbom dok stabla miruju tokom zime. Možemo je obaviti u jesen, kada sa stabala opadne lišće, tokom zime, kada to uslovi dozvoljavaju, i u rano proljeće, kada još nije krenula vegetacija.
Rezidba za formiranje krošnje
Obavlja se na mladim stablima na kojima moramo formirati budući oblik krošnje. Njen cilj je oblikovanje stabla kako bi se postigao optimalan raspored grana. Ova vrsta rezidbe započinje obično kad aje stablo staro dvije do tri godine. Tada se stabla počinju intenzivno granata. Pravilno oblikovana krošnja omogućava dobru prozračnost i osvjetljenost svih dijelova stabla, posebno krošnje, što doprinosi boljem razvoju plodova. Obično traje tri do četiri godine kod savremenih kalemljenih sadnica.
Sanitarna rezidba
Ovakva rezidba obavlja se u jesen, kada na voćkama opadne lišće. Njen cilj je uklanjanje suhih, polomljenih, oštećenih grana i grana na kojima su vidljivi simptomi oboljenja. Uklanjaju se i grane sa upredenim gnijezdima štetočina. Ova vrsta obrezivanja poboljšava zdravlje stabala, jer eliminiše potencijalna legla štetočina i bolesti. Uklanjanjem polomljenih grana i problematičnih izdanaka, stablo se revitalizira i omogućuje mu da usmjeri energiju na zdrave dijelove. Ujedno se uklanjaju i mumificirani plodovi koji su izvori patogena na proljeće.
Rezidba tokom plodonošenja
U periodu plodonošenja rezidba pomaže da se održi ravnoteža između rodnosti i vegetativnog rasta. Uklanjaju se sve grane koje se prekrivaju, rastu u unutrašnjost krošnje. Krošnja treba da je takve strukture da omogućuje prolazak svjetlosti i vjetra. To će omogućiti brže sušenje vlage poslije padavina, manje infekcija i napada štetočina. Potrebno je spriječiti ogoljavanje grana i potaknuti formiranje rodnih prirasta u budućnosti.
Rezidba starih stabala
Kod starijih stabala cilj rezidbe je podmlađivanje. Ovo su stabla koja su izgubila svoju produktivnost. Pomaže u obnavljanju stabala koja imaju stare grane, s brojnim starim izdanaka koji su skloni lomljenju. Često se kombinuje sa sanitarnom rezidbom, jer zapuštena stabla obično imaju mnogo oštećenih ili bolesnih grana. Cilj podmlađujuće rezidbe je potaknuti novi rast i obnoviti ravnotežu u krošnji.
Comments are closed